Transparentnost kao ideja savremenih pravosudnih objekata naznačena je materijalizacijom fasade.
Domaći projekti, Izdvojeno

Palata pravde u Novom Sadu: Prvi zeleni objekat u pravosudnom sistemu Srbije

U vojvođanskoj prestonici kreće izgradnja pravosudnog objekta koji ide u susret trendu smanjenja emisije ugljen dioksida.

Palata pravde biće sagrađena na uglu Stražilovske i Maksima Gorkog u centru Novog Sada, u bloku u kome se nalazi postojeći objekat suda. Oivičen ulicama sa jedne, a sa druge dvorištem koje koriste stanari okolnih zgrada, ovaj objekat od oko 10.000 kvadratnih metara zahtevao je specifičan pristup oblikovanju pa je tako prema ulicama objekat projektovan kao poslovni, odnosno javni.

Transparentnost kao ideja savremenih pravosudnih objekata naznačena je materijalizacijom fasade. Na fasadi se pojavljuju i elementi koji ukazuju da se tu nalaze dve važne institucije, sud i tužilaštvo”, kaže za naš portal autor projekta arhitekta Miodrag Trpković iz beogradskog biroa DOMAA.

Fasada prema dvorištu će biti „zelena“.

Transparentnost kao ideja savremenih pravosudnih objekata naznačena je materijalizacijom fasade.

Fasada prema dvorištu će biti „zelena“. Biljke će preovladati na fasadi prema parku i stanari okolnih zgrada će koristiti i deo parka koji formalno pripada ovom pravosudnom objektu. Tu ideju podržalo je i Ministarstvo pravde i neposredni korisnici, pravosudni organi u Novom Sadu.

“Takvim pristupom ovaj pravosudni objekat ide u susret trendu smanjenja emisije ugljen dioksida, i postaće prvi zeleni objekat u pravosudnom sistemu Srbije”, kaže Trpković.

Staklo i zelena fasada

Palata pravde gradiće se u okruženju posleratnih objekata, projektovanih u različito vreme i u arhitektonskom smislu nemaju iste korene. Ta različitost u okruženju kao i karakter novog objekta opredelili su autora da koristi, u arhitektonskom smislu, neutralne materijale u oblikovanju.

“Staklo, kao dominantan način materijalizacije, uvek je dobar izbor”, kaže autor projekta.

Pored stakla, na fasadi će se nalaziti alukobond, pikovana fasada i „zelena“ fasada. Konstrukcija objekta je rađena u armiranom betonu. Obezbeđenje susednih objekata radi se dijafragmama, a skeletni sistem sa armirano betonskim jezgrima je osnov konstrukcije objekta.

Pored stakla, na fasadi će se nalaziti alukobond, pikovana fasada i „zelena“ fasada

Najveći izazov je uklopiti sve elemente u projekat i napraviti dobar kompromis.

“Uobičajeno je da su zahtevi korisnika uvek iznad prostornih mogućnosti koja pruža lokacija. Predviđeni budžet je, neosporno, veoma važan element o kome morate voditi računa i koji vas na izvestan način ograničava. Najveći izazov je uklopiti sve te elemente u projekat i napraviti dobar kompromis”, kaže kaže arhitekta Miodrag Trpković za naš portal.

Dizajn i materijalizacija enterijera prati specifičnu funkciju objekta. Enterijer će biti moderan i usaglašen sa specifičnim zahtevima za ovu vrstu objekata.

Povećanje efikasnosti sudova

Objekat je projektovan po Evropskim standardima i savremen je kako u funkcionalnom smislu tako i u tehnološkom smislu. To se odnosi na koncepciju, opremu koja ce biti implementirana, sisteme instalacija i bezbedonosne sisteme.

“Projekat pravosudnog objekta u Novom Sadu rađen je u sklopu Projekta „Judicial Infrastructure Assessement Republic of Serbia“ koji je finansirala Delegacija Evropske unije u Srbiji. Izradi tehničke dokumentacije za objekat u Novom Sadu prethodile su analiza Pravosudnih objekata, njihovog kapaciteta, opremljenosti, funkcionalnosti i usaglašenosti sa zahtevima savremenog pravosuđa.” – kaže Trpković.

Dodaje da je dopunjeno uputstvo za projektovanje sudskih objekata i urađeno uputstvo za projektovanje objekata tužilaštva. Uputstva za projektovanje su usaglašena sa standardima Evropske unije i ona su bila osnov za formiranje projektnih zadataka za ovaj pravosudni objekat.

“Ovakav pristup, u infrastrukturnom smislu, treba da osavremeni i poveća efikasnost pravosudnih institucija. Ministarstvo Pravde Republike Srbije i pravosudne institucije u Novom Sadu kao neposredan korisnik novog objekta, puno su pomogli oko formiranja projektnog zadatka, i kasnije u realizaciji ovog projekta”, kaže autor projekta.

“Verujem da će zbog svega toga objekat uspešno funkcionisati na zadovoljstvo korisnika i zaposlenih.” – zaključuje Trpković.

Objekat je projektovan po Evropskim standardima

Rok dve godine

Radovi kreću u avgustu 2021. i treba da se završe za dve godine.

Faktografija:

  • naziv objekta: Objekat pravosudnih organa
  • mesto: Novi Sad
  • investitor: Republika Srbija, Ministarstvo pravde
  • finansijer: Delegacija Evropske unije pri Republici Srbiji
  • autori projekta: Miodrag Trpković, dipl.ing.arh, biro DOMAA
  • godina projektovanja: 2019-2020.
  • godina izgradnje: 2021- 2023.
  • površina: 10.578 m2 bruto
  • spratnost: 2Po+Su+Pr+6
  • izvođači: Jadran d.o.o., Gradina d.o.o. Beograd

 

Srodni link:

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

7 komentara

  1. Slobodan

    Poštovanje konteksta i dijalog sa okolinom? Ne postoji. Previše agresivan pristup.

  2. Č

    Sudovi su transparenti pa je simbolično fasada od stakla, je li to moglo banalnije? Za ovakav objekat je bio potreban međunarodni konkurs

  3. Milan

    Ulična fasada po meni ima totalno prevaziđen dizajn, u stilu tranzicione arhitekture od pre 20 godina. Za ovakve projekte bi morali da se organizuju konkursi.

  4. Vladimir

    Da li je bilo konkursa za ovu zgradu? Ako ne, očigledno je s obzirom na to da je ovakav pristup projektovanju prevaziđen je već par decenija, a ovo zelenilo kao običan greenwashing, neznatno će smanjiti emisiju CO2 kako je zgrada gromada od betona i stakla koje je „dobar izbor“ – što je opravdanje za lenjost projektanta.

  5. arhitekta

    zgrada je oodlična

    zastarelost pristupa i
    banalnost forme
    upućuju na sadržaj – neefikasno sudstvo

    zgrada je toliko odvratna
    da je zapravo odlična

  6. Peer Gynt

    Odlican trend ozelenjavanja nasih zgrada. Dok se u Londonu i Njujorku zabranjuju staklene zgrade jer su energetski neefikasne (https://www.architectsjournal.co.uk/news/london-should-follow-new-york-in-banning-glass-towers), mi imamo zelenilo koje resava problem.

    Predlazem i da zagadjenje iz saobracaja resimo kacenjem saksija sa cvecem na dizel auta!

  7. Kristina

    Odlična vam je ideja. Toliko je dobra da ste unistili zgradu koja se nalazi u susedstvu, zgradu Muzičke škole!!!

Оставите одговор на Č

Obavezna polja *