„Arhitektura gotovih elemenata“ je princip projektovanja na koji su se arhitektice oslonile
Izdvojeno, Konkursi, Mini home

Montažna kuća na kamenu osvojila prvu nagradu na konkursu Mini home

Karakteristike života na ostrvu na vešt i originalan način pretočene su u jedinstveni koncept male kuće u kojoj sunce, more, nebo i lokalni krajolik igraju glavnu ulogu.

Arhitektice Mateja Bonifačić, Ivana Slavnić i Mara Uroda iz Rijeke razradile su ideju tradicionalne mediteranske kuće i ponudile modularno i prefabrikovano rešenje koje se može sastavljati po potrebama korisnika. Takvim pristupom osvojile su prvo mesto na konkursu Mini Home: Mala kuća u prirodi koji je organizovao portal Gradnja, a podržala kompanija Alumil. Vizuelizaciju rešenja izradio je Ranko Puž.

Kuća se nalazi na ostrvu Krku, na 60 km od grada Rijeke u Hrvatskoj. Ideja objekta je zasnovana na jednostavnoj prostornoj organizaciji i jasnoj konstruktivnoj logici, sa jakim odnosom prema lokalnom okruženju. Kuća koja jednostavno pripada okruženju i kršu na kom je napravljena. Iako montažna izgleda kao monolitna – što je prepoznato kao posebni kvalitet, a njenu centralnu zonu oblikuju svetlost, vizure i višefunkcionalnost.

Do krajnjih granica pročišćeno, dobro dimenzionisano, zdravo i zrelo funkcionalno rešenje.

Do krajnjih granica pročišćeno, dobro dimenzionisano, zdravo i zrelo funkcionalno rešenje. Ono što je ovaj rad uspelo bolje od drugih jeste da postavi u centar prostor koji je ubedljiv u smislu funkcionalne promenljivosti, upravo zahvaljujući njegovom rasterećivanju od bilo kakvih predefinisanosti. Integrisanjem funkcije rada, obedovanja i dnevne dokolice u centralni, dimenziono komforan, od nepotrebnih zoniranja komunikacija rasterećen prostor, postignuta je opravdana, jasna i umerena prostorna kulminacija, koja je u istoj meri označena i kroz pojavnost objekta, kaže Žiri.

Mogućnost postavljanja na različite lokacije

Rešenje može da se čita i kao veoma uspešna reinterpretacija tradicionalne kamene kuće, karakteristične za primorske i dinarske predele sa prednjim i zadnjim dvorištem. Ipak, s obzirom na pročišćenost ideje i besprekornu funkcionalnost, univerzalnost i mogućnost postavljanja ovakvog objekta u bilo kom geografskom području, postaje neupitna.

Otvoreni centralni deo pruža mogućnost korisnicima da organizuju prostor po svojom meri i želji. Na primer, radni prostor pomeranje modularnih elemenata nameštaja, u svega par koraka, pretvara središnji deo u kućni bioskop, prostor za druženje i zabavu, trpezariju ili polu-otvorenu terasu. Mogućnosti prilagodljivosti su velike.

Arhitektura gotovih elemenata

Ova kuća snažno se oslanja na koncept “arhitekture gotovih elemenata”, koji je  postavio i razradio hrvatski arhitekta Idis Turato. Mala montažna kuća na Krku samo je korak dalje u interpretaciji ovih načela. Građevinski sistem i struktura se može izvesti bez poteškoća, i prilagoditi kako bi se i ideja o kući na moru izvela prema potrebi vlasnika.

Kod projektovanja objekta korišćena je kombinacija tradicionalnih i novih materijala – što je stvorilo novo jedinstvo. „Temelji od gabionskih zidova evociraju na krčke ‘gromače’ koje su već vekovima neizbežni ostrvski građevinski element“ – navode arhitektice iz Rijeke.

Četiri modula

Spoljašnji gabarit kuće iznosi 10 x 4 m. Objekat se sastoji od četiri modula ukupnih dimenzija 4 x 2,5 m. Svaki modul se kamionom doprema na lokaciju, te se tu postavlja i dovršava. „Iz koncepta čitamo dva puna modula u kojem su smešteni glavni funkcionalni prostori i noćni deo, te dva prazna modula koji tvore središnji dnevni prostor namenjen provođenju većeg dela vremena korisnika objekta, navodi se u opisu projekta.

Ukupna neto površina objekta iznosi skladnih 32 m2, dok površina spoljašnje terase dostiže 10 m2. Reč je o skladnoj proporciji 3:1. Ukupna površina kuće iznosi 42 m2.

Životni prostor je izložen i u direktnoj vezi sa prirodom i klimom, što se smatra komplikovanim i otežavajućim.

Upitne su skupocene i retke komponente projekta (obloga enterijera) koje ne garantuju pristupačnu izvodljivost, ali se one mogu zameniti razradom pa je jasna ideja jednostavne i modularne arhetipske kuće, lake montaže uz odnos prema lokalnom, cenjena kao potencijal koji je moguć. Životni prostor je izložen i u direktnoj vezi sa prirodom i klimom, što se smatra komplikovanim i otežavajućim, ali i jasnim konceptualnim pristupom samog rešenja.

Strogi arhitektonski okvir

Što se instalacija tiče, predviđeno je podno grejanje, dok se priprema potrošene tople vode vrši putem solarnih kolektora i odgovarajućeg rezervoara. U kuhinji se nalazi i peć na čvrsto gorivo.

Kupatilo je opremljenom kadom, WC šoljom, umivaonikom, veš-mašinom i bojlerom (smešten je u spuštenom plafonu). Kuhinja ima frižider, sudoperu i štednjak sa dve ploče. Svi ostali elementi u prostoru su po meri, dizajnirani kao integrisani deo kuće.

Svoju individualnost korisnik može da izrazi kro promenljive i promenljive predmete, dok se arhitektonski okvir objekta čvrsto određen i kao takav teško promenljiv.

Sve pohvale i nagrade na konkursu

Visina nagrade na konkursu Mini Home: Mala montažna kuća u prirodi, za prvo mesto, iznosi 1.000 evra. Ukupan nagradni fond je 2.500 evra.

Pogledajte kojih 5 radova su dobili pohvale na konkursu Mini Home. Treću nagradu ponelo je rešenje Kuće na vodi, dok je drugu nagradu osvojio koncept Šumske kuće.

Konkurs Mini home

Na konkursu za Malu montažnu kuću u prirodi, koji je raspisao portal Gradnja.rs, a čiji je pokrovitelj kompanija Alumil, stiglo je čak 130 radova. Konkurs je okupio 215 učesnika iz Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske.

Žiri u sastavu Lazar Kuzmanov (Kuzmanov&Partners),  Milka Gnjato (Zabriskie), Nemanja Zimonjić (Ten Studio), Miroljub Stanković (Kontra Studio) i Sonja Brstina (Gradnja.rs) imali su težak zadatak – da izaberu osam radova koji na drugačiji, do sada možda nepoznat i neprepoznat način, sagledavaju odnos čoveka i prirode posredovan arhitekturom male montažne kuće. Iako sa potpuno različitim favoritima i drugačijim stavovima, Žiri je ipak uspeo da se složi oko radova koji zavređuju pohvale i nagrade.

Nije kraj

Zahvaljujemo se pre svega Žiriju koji je sa puno posvećenosti i izdvojenog vremena došao do zajedničkog zaključka i proglašenja najboljih radova. Posebno se zahvaljujemo svima koji su podržali ovaj konkurs, a ponajviše arhitektama koji su učestvovali na ovom konkursu u tako velikom broju.

Pošto postoje veliki broj dobrih projekata, pristigle radove objavljivaćemo po uredničkom izboru na portalu Gradnja.rs u narednom periodu. Ostanite sa nama!

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

30 komentara

  1. Nina

    Vizuelno interesantno rešenje za stručni žiri ali neprihvatljivo za bilo koga ko bi bio krajnji korisnik objekta. Većina investitora bi otpustila arhitektu koji bi predložio projekat bez dnevnog boravka, sa skrivenim klupicama i sa dve prostorije od kojih jedna spavaća soba bez prozora. Zatvorenici imaju prozor u ćelijama pobogu! Pohvala za dobar render ali kuća izgleda kao da ima bar 100m2, dakle nerealno. Šumska kuća je zaslužila prvu nagradu jer je osim o vizuelnim kriterijumima imala u vidu i potrebe korisnika – što prvoplasiranom objektu nedostaje. Dehumanizacija pobedjuje i u arhitekturi.

    1. Dragan Markovich

      Poštovani,

      Noćna zona (spavaća soba) se ventilira i osvetljava preko krovnog prozora koji je „sakriven“ pomoću poklopca koji se skladno uklapa u ravan kosog krova.

      Pozocija krovnog prozora je jasno naznačena na eksplodiranoj aksonometriji, odnoso prikazu postupka izgradnje.

      Pozicija krovnog prozora naznačena i u osnovi. Ne znam da li ste ga uočili?

      1. Nina

        Poštovani,
        u pravu ste, previdela sam krovni prozor u spavaćoj sobi. Medjutim, pitanje koje se i dalje nameće je: zašto bi bilo ko zazidao pogled ka moru, pučini, horizontu i postavio krovni prozor sa pogledom u nebo koji ima svaka nadogradnja na bilo kojoj lokaciji? Mislim da je ovo zdravorazumsko pitanje a ne pitanje ukusa ili trendova u arhitekturi.
        Uzgred, radovi koje ste pohvalili i nagradili su vredni pohvala i nagrada.

    2. Alex

      Apsolutno se slazem na prostoru dnevnog boravka/trpezarije radni sto… Realno onaj ko ide u ovakav vid objekta, na ovakvoj lokaciji ne ide da radi, bar ne kod nas… Ako govorimo o Japanu onda ima logike…

  2. mitar

    svedeno i cisto. Bravo!

  3. Zoran Petrović

    Strašno.
    U potpunosti se slažem sa Ninom.
    Moj predlog je da se arhitektura svede još malo, ovako liči i dalje na ambar.

    1. Dragan Markovich

      Zoki,

      Koji je tebi projekata, od Top 8, najbolji? Baš me zanima 😀

      Preferencije i ukusi su različiti. Trebamo poštovati izbor stručnog žirija.

      Kako sam imao uvid u svih 130 pristiglih radova – moj favorit jeste ušao u Top 35 najboljih, ali nije osvojio nagradu. To što se on meni lično dopada ne znači da nudi odgovore na neka aktuelna pitanja u domenu arhitektonskog projektovanja i profesionalne diskusije.

      Prva nagrada jeste svedena, ali je celokupni odgovor na zadatak – ona je prefabrikovana i modularna, mala i nalazi se na ekscentričnoj lokaciji. Može biti veća, može biti manja – što je velika prednost. Namenjena je konkretnoj grupi korisnika – digitalnim nomadima.

      Izbor materijala na fasad i u interijeru može biti različit. Na fasadi, kao i dok II nagrade, može biti paljeno drvo i utisak će biti sasvim drugačiji.

      Oprema centralne i zajedničke sobe, takođe, može biti drugačiji. Neko od toga može napraviti dnevnu sobu u klasičnom smislu, a neko u ovom prostoru vidi nešto sasvim drugo.

      Svako bi za sebe drugačije opremio ovu kuću. Ali, kao takva ona daje širok spektar interpretativnih potencijala i u tome je njena velika vrlina.

      Naravno, kao i kod Nagrade za Kuću godine, publika bi izabrala sasvim drugi projekat kao prvoplasiran i to je dobro i očekivano.

      1. Zoran Petrović

        Ja nisam arhitekta ali imam pravo na svoje mišljenje čak i kada se ne poklapa sa mišljenjem stručnog žirija.
        Od svih kuća koje su bile u užem izboru ova mi se najmanje dopada kako korisniku.

        Najviše mi se dopada „Atrijumska kuća“.

        Nju možeš koristiti kao intimni ušuškani prostor kada je loše vreme (atrijum), a kada je vreme lepo otvara se ka spolja. U oba slučaja postiže se maksimalno iskorišćenje boravka u prirodi. Ima dva prostora za sedenje, jedan više orjentisan ka spolja i drugi orjentisan ka atrijumu. Fasada je svedena ali nije dosadna (ne liči na ambar).

  4. Marija

    Poštovane kolege, objavite sve pristigle radove i omogućite da pratioci ovakvih portala glasaju za iste. Mislim da bi bilo više nego fer! Sva tri projekta imaju ozbiljne manjkavosti! S obzirom na ocenjvanje i izbor istih, pitam se kuda ide arhitektura u Srbiji? Verovatno tamo kuda i ide ova država!

    1. Sonja Brstina

      Poštovana Marija, pored nagrađenih ima još dosta projekata koji zaista zaslužuju da budu objavljeni i predstavljani javnosti. Kao što je napisano u tekstu, njih cemo objavljivati u narednom periodu.

    2. Sanja

      Poštovana Marija, žiri konkursa su arhitekti naših eminentnih biroa koji imaju godine iskustva u projektovanju i dobitnici su mnogih domaćih i stranih priznanja. Omogućiti pratiocima sajta da glasaju i da biraju pobedinka svodi konkurs na izbor za mis i na to ko će biti najuporniji u moljenju za glas ili lajk i ne daje realnu sliku kvaliteta rada.

      1. Zoran Petrović

        Poštovana Sanja,

        ako se osvrnemo na urbanizam i arhitekturu u našoj zemlji u poslednje vreme, videćemo da možda nemamo prava na takav elitistički stav.

        Uostalom zašto bi smo poredili ovaj konkurs sa izborom za mis, bolje da ga uporedimo sa evrovizijom gde i gledaoci imaju pravo glasa. 🙂

        1. Sanja

          Postovani Zorane, za (ne)prilike u arhitekturi i urbanizmu u nasoj zemlji nisu odgovorne nestrucne arhitekte vec investitorski urbanizam i skup sociopolitickih faktora koji su prekompleksni za razglabanje u komentarima (opet zvuci elitisticki ali tako je).
          Ako uporedimo sa Evrovizijom, opet se svodi na to da li se nekome rad svidja, a arhitektura je prekompleksna oblast da bi se svela na neki „like“. 🙂 Svakako je Gradnja raspisala konkurs po pravilima koji su oni odredili, a kome pravila konkursa ili oni koji ziriraju nisu ok nije trebao ni da ucestvuje u njemu. 😀
          Cestitke koleginicama na pobednickom resenju!

          1. Zoran Petrović

            Poštovana Sanja,
            Pravila konkursa i kolege u žiriju nisam ni pomenuo, niti bi to bilo korektno. Verujem da je tako kako Vi kažete,da su pitanju kompetentni ljudi. Medjutim, mislim da nije dobro da se čuje samo njihovo mišljenje, i da treba i posetiocima ovog sajta ostaviti prostora za to, pa makar i pomoću „like“. Na kraju krajeva, ljudi koji dolaze na ovaj sajt su, uglavnom, iz struke, pogrešno je negirati im kompetencije. Razmena mišljenja uvek donosi bolje rezultate nego hermetična zatvorenost u krugu istomišljenika koji tapšu jedni druge po ramenu.
            Što se investitorskog urbanizma tiče,koliko god socijalne i političke okolnosti bile složene, on ne bi postojao da nije vaših kolega koje su spremne da krše pravila struke, i veliki i mali, i eminentni i manje eminentni, te je zato postalo tragikomično pozivati se na nagrade i autoritete, jer taj autoritet treba pokazati tamo gde je korisno za struku, i gde reč NE može da košta. “Lupati čvrge” ljubiteljima arhitekture koji hoće,zamislite, i da kažu nešto o kućama koje su prikazane i eventualno, glasaju za svog favorita, je jednostavno i ne košta ništa.

  5. Mister Master

    Rešenje je očajno

  6. Gavrilo

    Je l potencijalna dva gosta koja su uslovima predvidjena spavaju – na terasi?

  7. Vladan

    Svaki kupac ovakve montazne kuce ce imati svoje zelje i izmene na projektu tako da verujem da ziri nije imao nimalo lak zadatak da izabere rad izmedju zelja narucioca projekta i svojih licnih zelja i potreba, prema tome bravo za ziri!
    Sto se tice samog projekta, nije on los, nikakvo padanje u nesvest od lepote i funkcionalnosti, ali suvise brutalno resenje fasade.
    Svakako bi bilo deset puta lepse da se na fasadi smenjuju i drvene obloge sa betonom.
    Spavaca soba definitivno ostecena sa krovnim prozorom za projekat za kucu u prirodi.
    Meni, licno, favorit kuca -atrijum jer su moje potrebe kao narucioca potpuno drugacije, prema tome, svako izabere svog favorita i svi srecni!

    Ali ako su arhitekti odgovorili na sve zahteve klijenta sto i jeste glavna stvar na konkursu, ko smo mi da sudimo sada da li se nama vise svidja drugi projekat.

    1. Dragan Marković

      Naravno. Cilj konkursa je bio da otvorimo pitanje arhitekture, oblikovanja i izgradnje male montažne kuće u prirode, a ne da dođemo do 3-4 rešenja koje ćemo nuditi svima.

      Najveći dobrinos konkursa vidim u pokretanju diskusije, kritičkog razmatranja rezultata i rada žirija, te prepoznavanja različitih preferencija.

  8. Ivan

    Na ovakvoj lokaciji niko nece da ide u radni odmor i da se modularno igra i sklapa.
    Ovde plac samo kosta 300x vise od ove skalamerije, uz duzno postovanje.
    Render odlicno izgleda i svaka cast, ali ovo je daleko meni kao nekome ko ne skoro sebi pravio kucu za uzivanje u prirodi, od onoga sto bih zeleo da imam.

    Ocenjivanje je katastrofalno.

    1. arhitekta

      kada je Le Korbizje davao predlog za „Ozareni Grad“, nije ga on smestio među kukuruze već ga je postavio u centar Pariza

      možda je plac na Krku preskup, ali duž Jadrana postoji na 1.000 lokacija na kojima kućica može naći svoje mesto

  9. Ivan

    Da dopunim samo, posto mi nije zelja da vredjam autore, naprotiv, svaka cast za ovaj trud i za ostale radove. Ovo jednostavno nije kuca za ovu lokaciju vec kako je neko napisao Za Japan, gde nema mesta i gde se uhvati 100m2 placa i postavi nesto ova minimalisticki osmisljeno. To nije bila sustina i zahtevi na konkursu.

    1. arhitekta

      poštovani Ivane

      to što se vama kuća na kamenu tolko ne dopada je odlična stvar

      to znači da se nekome jako dopata i u tome je suština

      svetu se ne može ugoditi

      naravno, ljudi koji su protiv su često 3x glasniji od onih koji su za

      meni je kuća top
      voleo bih da je više ljudi koji ne kriju svoje oduševljenje

      samo da ispred terase postoji i mali bazen, ova kuća bi bila SAVRŠENA

  10. stamenski

    Konačno nešto drugačije. BRavo za koleginice!

  11. Anja Aleksic

    Volela bih da pohvalim pobednički tim, kao i sve dobitnike nagrada. Konstatovala bih da bi pri opremanju kuce u prirodi, bilo radi odmora ili rada (koji se moze odvijati u u krilu sa lapsom), moramo uzeti u obzir udobnost pre svega. Uzalud nam lep pogled kroz prozor ako sedimo na neudobnoj stolici, ili svako malo moramo da preslazemo namestaj. Iako su kuce male, nema razloga da se ispuste udobni komadi namestaja, za sedenje ili leskarenje.
    U krajnjoj liniji, u takvom polozaju moze i da se koristi laps, knjiga ili sta drugo za rad.
    Volela bih da se prezentuju svi radovi, i da se da glas publike, pa i ucesnika, s tim da nemaju pravo da glasaju za sebe.
    Ovakav konkurs je zavredio dovoljno paznje i to treba maksimalno iskoristiti i unaprediti.
    Pozdrav.

  12. Senka

    Zaključak konkursa: ne budite originalni. Ne trudite se da uradite nešto drugačije, iskopirajte dobar primer iz inostranstva i prilagodite ga! Za svako rešenje postoji gotovo isti objekat u svetu. Tužno.

    1. Danka

      Poštovana Senka,
      Potpuno se slažem sa Vama!To je i moj utisak,i žao mi je što se kolege toliko boje da budu svoji i autentični, idu linijom manjeg otpora umesto da puste mašti na volju, barem na konkursu ako u praksi ne mogu.

  13. Dragan Marković

    U regionu, postoji preko 50 proizvođača montažnih kuća ali jako mali broj arhitekata koji se bavi ovom tipologijom.

    Za godinu dana, par najpopularnijih članaka na portalu Gradnja.rs o montažnim kućama pročitano je preko 450.000 puta, a ljudi su se na njima zadržali preko 1.500.000 minuta – što mnogo govori.

    Cilj konkursa bio je, pre svega, da okupi zainteresovane strane, prepozna ključna pitanja i započne diskusiju.

    Ako neko smatra da je nešto bilo dobro – neka pohvali.
    Ako neko smatra da je nešto moglo biti bolje – neka nam na to skrene pažnju.

    Problem malih montažnih kuća, koji je struka nepravedno zapostavila preko 30 godina, ne može se rešiti jednim konkursom. Ali, možemo skrenuti pažnju na značaj ove teme i da pozovemo ljude da daju bolje, celovitije i prihvatljivija rešenja.

    Veliki obrt je tek pred nama.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *