Otvaranje Prokopa 20. oktobar 2023; Ilustracija: Gradnja
Aktuelno, Izdvojeno

Izgradnja Prokopa kroz 50 godina dugu istoriju u fotografijama i snimcima

Danas, na Dan oslobođenja Beograda, prestonica dobija novu zgradu železničke stanice Beograd Centar. Evo kako je sve to izgledalo od 1971. do danas.

Ideja o Prokopu stara je sto godina. Projekat za izgradnju Prokopa usvojen je 1971, dok je idejno rešenje završeno tri godine kasnije. Radovi su počeli u oktobru 1977. godine.

Iako je tada najavljeno da će biti završeni 1979, zbog loše ekonomske situacije u Jugoslaviji, odužili su se i 1980. godine su prekinuti. Skoro 50 godina kasnije, biće otvorena stanična zgrada – sastavni deo Železničke stanice Beograd Centar.

Saznajte kroz fotografije i video-snimke kako je sve to izgledalo kroz istoriju.

Srodni članci na portalu Gradnja:

Planovi za Prokop: U sredini arhitekte Lisičić i Rogan. Arhiva Živorada Lisičića.

Po tadašnjem planu, stanica Prokop bi bila dovršena za pet godina i prvi voz bi kroz nju prošao 1979. godine.

Prva idejna rešenja beogradskog železničkog čvora pojavljuju se već 1946. godine od strane arhitekata Nikole Dobrovića i Vladimira Markovića. Pored nekoliko kolosečnih ogranaka na Savi i Dunavu, jasno se naslućuje i pozicija nove stanice, negde u blizini današnjeg Prokopa (Mostarska petlja i Auto-put Bratstva i jedinstva još nisu bili trasirani).

Međutim, daljom razradom Novog Beograda, pored Palate SIV-a i hotela Jugoslavija, centralno mesto u projektima svih arhitekata/urbanista, zauzimala je nova zgrada železničke stanice na Novom Beogradu. Ona je i izgrađena, po projektu na mestu na kojem se i sada nalazi, ali bez nekog značajnijeg staničnog kompleksa.

Ponovo se pažnja seli u Prokop, za čiju železničku stanicu je 1974. godine izrađen projekat koji potpisuju arhitekte Živorad Lisičić i prof. Srboljub Rogan. Po planu, stanica bi bila dovršena za pet godina i prvi voz bi kroz nju prošao 1979. godine. Zbog privredno-ekonomske stagnacije, izgradnja je usporena, a posle i potpuno obustavljena.

Foto: RTS

Prokop u devedesetim

Tokom 90-ih i početkom 2000-ih, u više navrata je aktuelizovan projekat nove železničke stanice, a projekat je na razradu ovaj put poveren Saobraćajnom institutu CIP.

Izašlo je nekoliko varijanti projekta, a kod svakog se pojavljivao isti problem – nedostatak sredstava i državnog budžeta i neophodno traganje za privatnim partnerom, uz čiju pomoć bi stanica mogla konačno biti izgrađena. Da bi ova ponuda bila što primamljivija, arhitekte su osmislile čitav niz komercijalnog sadržaja, koji je pridodat osnovnoj funkcionalnoj strukturi.

Foto: RTS

Nakon što su završeni radovi na izgradnji i proširenju betonske konstrukcije, 2022. godine počela je izgradnja nove stanične zgrade.

Međutim, radovi se ponovo aktivirani 2018. godine. Nakon što su završeni i radovi na izgradnji i proširenju betonske konstrukcije na koti 105 za skoro 50 hiljada kvadratnih metara, u avgustu 2022. godine počela je izgradnja nove stanične zgrade. Autor idejnog rešenja je Gojko Radić iz kompanije PFB Design d.o.o. iz Beograda.

Projektant konstrukcije uradila je firma DEL ING DOO Beograd, a odgovorni projektanti za armirano betonsku konstrukciju su prof. dr. Šerif Dunica, kao i dip. građ. inž., prof. dr. Saša Stošić. Projektanti čelične konstrukciju su Dimitrije Aleksić dip. građ. inž. i Milan Pandrc mast. inž. građ.

Stanična zgrada na 5.600 kvadrata

U Infrastrukturi železnice Srbije veruju da će nova zgrada od oko 5.600 kvadratnih metara, zadovoljiti sve standarde u putničkom železničkom saobraćaju.

„Moram da napomenem da se na završetak posla čekalo 47 godina, međutim bilo je potrebno malo više od godinu dana radova da ovaj velelepni objekta bude izgrađen“, kaže Nenad Stanisavljević iz Infrastrukture železnice za RTS.

U holu nove stanične zgrade – biletarnice, info pult Turističke organizacije Beograd, ugostiteljski objekti, pekara, prodavnica. Liftovima i pokretnim stepenicama putnici izlaze na perone ispod zgrade.

700 tona čelika ili 24 kilometra čeličnih šipki

„Kad uđete vi ne vidite jedan sofisticiran sistem pun složene opreme koja je složena u jedan prost sistem koji upravlja ne samo staničnom zgradom nego i onim delom ispod kote 105, a s druge strane kao obični posetioci i kao putnici moći ćemo da uživamo u sadržajima stanične zgrade i da vidimo inženjerski poduhvat, a to je više od 700 tona čelika ili 24 kilometra čeličnih šipki koji su ugrađeni u ovaj prostor, ono što nosi ovaj krov“, kaže Ivan Vujičić, direktor kompanije PFB.

Urbanističkim projektom stanična zgrada Beograd Centar deo je kompleksa u okviru kojeg će biti izgrađeno 12 poslovnih funkcionalno odvojenih objekata i višeetažna garaža.

Očekuje se da će radovi biti završeni tokom 2025. godine.

Izgradnja železničke stanice na Prokopu započeta je 1977. godine; Foto: Kapaprojekt

Natkriveni gradski trg

Stanična zgrada predstavlja arhitektonsku interpretaciju natkrivenog gradskog trga smeštenog između poslovnih objekata koji se uzdižu iznad nje.

Kako objašnjavaju iz Kapaprojekta, njena centralna funkcija je naglašena i vizuelno istaknuta, kreirajući jedinstveni izraz sa objektima koji je okružuju.

„Da bi postigla harmoniju sa okolinom i vizuelno privukla posmatrača, ova zgrada je pažljivo obavijena u zatalasani plašt koji je izjednačava po visini sa poslovnim objektima kompleksa“ – naveli su ranije za naš portal iz Kapaprojekta.

Foto: Kapaprojekt

Novi železnički čvor i planovi za dalje

Kroz Prokop dnevno prolazi 300 vozova. Naredne godine očekuje se početak gradnje prvog i drugog koloseka, a najavljena je i izgradnja nove prilazne saobraćajnice, kojom bi se sa auto-puta prilazilo glavnom ulazu beogradske železničke stanice.

Kao deo beogradskog železničkog čvora, Prokop, sa novom staničnom zgradom, postaje železnički centar glavnog grada.

Naravno, ostaje da se uradi pristup vozilima Prokopu sa autoputa kao i da se izgradi garaža za 890 automobila.

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *