Obilaznica oko Beograda kod Bubanj Potoka; Foto: Gradnja.rs
Izdvojeno, Izvođenje

Ovako izgleda najveća petlja u Srbiji: Obilaznica oko Beograda iz drona

Pogledajte kako izgledaju radovi na završnoj fazi obilaznice kod Bubanj Potoka kojima će se ceo saobraćaj sa auto-puteva izmestiti iz Beograda.

Projekat o kome se govori 30 godina, uskoro bi mogao da bude završen. Beogradska obilaznica predstavlja planirani auto-put, državni put prvog A reda A1, koji bi trebalo da omogući izmeštanje tranzitnog saobraćaja iz prestonice Srbije.

Ukupna dužina puta je oko 69 km, a obilaznica bi po završetku radova trebalo da ima četiri saobraćajne trake širine po 3,75 m, dve zaustavne trake širine 2,5 m i razdelni pojas širok 4 metra.

Radovi su ušli u završnu fazu, te je ostalo da se izgradi još deo deonice na Sektoru 6, a sredinom ove godine je najavljeno da se završetak radova očekuje do kraja marta 2023. godine.

Srodni članci na Gradnja.rs:

Bubanj Potok je buduća najveća petlja u Srbiji gde će se obilaznica spajati sa auto-putem Beograd–Niš

Sektor 6, koji smo posetili ovih dana, smatra se najsloženijim delom obilaznice od Straževice do Bubanj Potoka sa punim profilom auto-puta (ukupno šest traka) širine 30 metara, tunelom „Beli Potok“ dužine 360 metara, petljom Avala, petljom „Bubanj Potok“budućom najvećom petljom u Srbiji gde će se obilaznica spajati sa auto-putem Beograd–Niš, kao i 13 mostova.

Inače, na čitavoj trasi obilaznice postoji 41 lokacija sa 79 mostovskih konstrukcija. Od toga je ukupno šest objekata većih dimenzija, a najznačajniji je svakako most preko reke Save (čelična konstrukcija sa betonskim prilaznim vijaduktima ukupne dužine 1.965 metara).

Tri tunela

Pored mosta na Savi veće konstrukcije su i „Sveta Petka” (408 m), „Železnička reka” (406 m), „Kijevski potok” (571 m), „Topčiderska dolina” (597 m) i „Pružni prelaz” (452 m), a projektovana su i 3 tunela u širokom iskopu sa zatrpavanjem tunelskih konstrukcija – „Lipak” (665 m), „Železnik” (699 m) i „Beli potok” (373 m).

Na obilaznici postoji i jedna klasična tunelska konstrukcija od dve cevi, „Straževica” duga 745 metara, a na trasi je konstatovano i projektom obrađeno 10 lokacija sa klizištima i 3 lokacije sa slabo nosivim tlom.

Mapa obilaznice oko Beograda; Foto: Putevi Srbije

Radovi su ušli u završnu fazu, te je ostalo da se do marta 2023. izgradi još deo deonice na Sektoru 6.

Kako se ističe na zvaničnom sajtu Puteva Srbije, „izgradnjom Obilaznice oko Beograda povezaće se krak Koridora Xb, E-75 (granica sa Mađarskom, Horgoš – Novi Sad – Beograd) sa Koridorom X, E-70 (granica sa Hrvatskom, Batrovci – Beograd), državni put I B reda broj 26 i Rutom 4, E-763 (Beograd – Požega – granica sa Crnom Gorom, Boljare) i ponovo delom Koridora X, E-75 (Beograd – Niš – Preševo – granica sa Severnom Makedonijom)“.

„Takođe će se pozitivni efekti izgradnjom obilaznice oko Beograda osetiti i po završetku, kada dođe do odgovarajućeg preusmeravanja saobraćaja sa preopterećene osnovne mreže gradskih saobraćajnica Beograda na obilaznicu Beograda.“  – kaže se u saopštenju.

Time će se poboljšati uticaj na tokove saobraćaja na obilaznici uz istovremeno smanjenje saobraćajnih tokova na najopterećenijoj osnovnoj mreži gradskih saobraćajnica.

Radovi na petlji Bubanj Potok; Foto: Gradnja.rs

Kina i Azerbejdžan

Resorno ministarstvo ovaj projekat realizuje u saradnji sa JP „Putevi Srbije„, kineskom kompanijom „Power Construction Corporation of China Ltd“ i azerbejdžanskom kompanijom „Azvirt„.

Izgradnja obilaznice se finansira iz Nacionalnog investicionog plana, Gradskog budžeta i kredita Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.

Faktografija
projekat:

Obilaznica oko Beograda

lokacija:

Bubanj Potok

ukupna dužina puta:

69 kilometara

izvođači:

JP Putevi Srbije, PCCC, Azvirt

stanje:

decembar 2022.

rok:

mart 2023.

foto/video:

Gradnja.rs

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

2 komentara

  1. Bane

    Iznacekasmo se 30god sve vlade obecavale brzi zavrsetak. Sledece generacije da putuju bezbedno.
    Za nas starije cekamo brzu prigu do grcke.
    Ce popricekamo…

  2. Milorad

    Ovo je trebalo da se zavrsi 1990 g ,ali Sloba je vise voleo da ratuje nego da gradi…..

Оставите одговор на Milorad

Obavezna polja *