Umesto u vodotoku, reka u cevima; foto: YouTube screenshot
Antigradnja

Kako izleda reka na Staroj planini posle izgradnje mini-hidroelektrane

Cevi su zamenile vodotok Crnovrške reke u Parku prirode Stara planina čime je došlo do uništenja eko sistema i skrnavljenja netaknute prirode.

Iako male hidroelektrane spadaju u sisteme koji obezbeđuju obnovljiv vid energije, njihov uticaj na prirodnu okolinu je ogroman. Takav je slučaj i sa mini-hidrocentralom na Crnovrškoj reci koja je izgrađena u Parku prirode Stara planina iako su tamo zabranjeni bilo kakvi radovi, a naročito ne na vodotokovima. U lokalnoj samoupravi i Turističkoj organizaciji opštine Knjaževac kažu za Knjaževac.info da su ove aktivnosti dovele do uništenja eko-sistema i oskrnavile netaknutnu prirodu Stare planine.

Pogledajte kako izgleda gradilište hidrocentrale:

Posečeno drveće, uništena reka, zauvek izgubljena voda za okolni eko-sistem.

„Monstruoznim ulaskom teške mehanizacije u vodotokove uništava se hiljadama godina stari vodotokovi, uguravanjem reka u ogromne cevi. Posečeno drveće, uništena reka, zauvek izgubljena voda za okolni eko-sistem.“, kaže arhitekta Nebojša Glišić na svom profilu.

Problem je nastao 2011. godine, kada su, kako piše Politika, mini-hidroelektrane „ugurane” u Prostorni plan opštine Pirot, tako što je bila predviđena izgradnja čak 58 novih elektroprivrednih objekata, i to, u većini slučajeva, u prvoj i drugoj zoni zaštite, gde nikakva gradnja nije dopuštena.

Nekad:

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1736793183053780&set=p.1736793183053780&type=3&theater

Sad:

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1736793596387072&set=p.1736793596387072&type=3&theater

Nekad:

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1736794156387016&set=p.1736794156387016&type=3&theater

Sad:

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1736794489720316&set=p.1736794489720316&type=3&theater

„Ubuduće bez mini-hidroelektrana“

“Greška je napravljena jako davno, onda kada je dozvoljeno da se u zaštićenim područjima grade mini-hidrocentrale. Ne postoji mini-hidrocentrala koja ne narušava životnu sredinu. To je stav Ministarstva i moj lični stav i to će tako biti“, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan u javnoj raspravi o nacrtu Zakona o klimatskim promenama.

Kad se saberu svi utisci i svedočanstva, postaje jasno da su mini-hidroelektrane na Staroj planini za sada promašen projekat, bar u zaštićenim područjima, kako iz ekološke, tako i iz energetske perspektive, zaključuje Slavica Stuparušić u svom tekstu za Politiku.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

9 komentara

  1. neznanac

    ovoje stvarno porazavajuce. zrtvovacemo prirodu zarad nesto malo para…

    1. Vlada

      Pa ne bas balo para, malo vise, ali one idu u dzep pojedinca, a sve to placaju gradjani cele Srbije preko racuna za struju, gde lepo ipa stavka zeleni gilovati i koji su mnogo skuplji. A direktni saucesnik u svemu tome je Drzava, sto je dokaz i ovaj video snimak. Sve inspekcije cute, a pojedinci iz resornih ministarstava kazu da se zakon ne krsi, epa nije tako.

  2. Goga

    Bravo za vladu koja rasprodaje prirodne resurse naše dece!

  3. DolceVita

    Sramota, ovo moze da se desi samo kod nas i jos u par bednih drzava. Uzas je sto uopste ovo dozvoljavaju, nije sve u parama. Mi smo Srbi g*vna!

  4. PETA Detlic

    Nema drugog komentara-do SRAMOTA!

  5. saddsa

    Neko je u ovaj video stavio sustinu mini hidrocentrala i njihovog uticaja na ekosistem, na zalost na engleskom:

    https://www.youtube.com/watch?v=X5Asr3RK2tM

  6. Mašinski Inženjer Hidroenergetičar

    Коментаторке и коментатори сваки ваш и мој корак на планети Земљи изазива отпор кретању који савладавамо улагањем енергије. Све заједно иде у смеру најмањег енергетског потенцијала. Ако престанете са улагањем енергије у кретање постајете мртав прах на дну котлине. Основни проблем човенчанства је „транспортни проблем“ тј. како енергију и материјал преместити на жељено место. На пример: топлоту за грејање стана и кување оброка можете обезбедити спаљивањем горивих материјала који су вам при руци (роштиљџије), можете ложити грање, лишће, сламу, ћумур, ложуље, бутангас… али то треба однекуд ископати и донети. То радимо, камионима, железницом, нафтоводом, гасоводом, воловском запрегом и како ко стигне. И одједнмом се сетисмо електричне енергије. Лепо жицу утакнеш у рупице у зиду и ето „чисте еколоћшке енергије“. Откуд сад енергија у зиду? Неко је ископао угаљ, неко нафту, неко гас, неко топли извор, неко ухватио ветар, неко разбио атом а неко заградио реку. Шта је ту еколошки обновљивo?

  7. Dragan

    Posto smo poubijali divlje zivotinje,i zauvek satrli mnoge biljne vrste presli smo na reke. Pojedinci uz pomoc drzave zarobljavaju reke u cevi i niko im nista ne moze. Mi smo nemi posmatraci.Umesto da uzivamo u prelepim planinskim rekama,odmaramo se pored njih,gledamo rakove i pastrmke,hodamo bosi po ledenoj vodi i ucimo decu da mogu da ostanu normalni samo ako ne izgube kontakt sa prirodom,mi cemo im pokazati cevi a reku nek zamisle.
    Sramota me je sta radimo prirodi.Stidim se svoje ljudske vrste.I siguran sam da ovi sto ovo rade nemaju pojma o cemu pisem

  8. NEKO

    jao ljudi sto ste surovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *