Prva nagrada – Nekoliko doo iz Zagreba
Izdvojeno, Konkursi

Pobedničko rešenje za Kongresni centar u Trebinju dalo Nekoliko arhitekata iz Zagreba

Odnos sa terenom, okruženjem i karakter materijalizacije stvara utisak inovativne strukture zasnovane na savremenom sistemu vrednosti, kaže žiri.

Zagrebački studio Nekoliko osvojio je prvu nagradu na međunarodnom konkursu za izradu idejnog arhitektonskog rešenja Kongresnog centra u Trebinju, koji je u novembru prošle godine raspisala „Elektroprivreda Republike Srpske“.

Programski zadatak ovog konkursa bilo je idejno rešenje kongresnog centra sa predlogom razmeštaja dodatnih namena duž trase puta za Dubrovnik, a u okviru zadate lokacije u okviru dela zone „Draženska Gora“ u gradu Trebinju.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Prva nagrada – foaje

Odnos sa terenom, okruženjem i karakter materijalizacije stvara utisak inovativne strukture zasnovane na savremenom sistemu vrednosti.

Studio Nekoliko iz Zagreba čini 6 arhitekata mlađe generacije Luka Šen, Mario Peko, Martin Mertz, Dora Lončarić, Mario Kralj i Hrvoje Arbanas.

Njihovo rešenje struktuira novi objekat kao sklop naglašene ambicije usmerene na uspostavljanje unikatnog autorskog izraza.

“Tematizacija rešenja obuhvata fenomene foruma, gradacije prostora od otvorenog do zatvorenog, ‘cirkularnih mesta’ okupljanja te prevezivanje tokova kretanja korisnika po vertikali i horizontali” – objasnio je žiri.

Dodaje se da višestruka dostupnost mesta za okupljanje predstavlja poseban aspekt predloženog rešenja pri čemu se, kao što je pomenuto, kretanje postavlja u jezgro događaja što formira jedan od osnovnih instrumenata građenja budućeg ambijenta.

“Težnja da se putem spektakularnosti unutrašnjost građevine učini što je moguće više prepoznatljivom i unikatno profilisanom, rezultira predloženim odnosima i vezama prostora osnovne namene – prvenstveno dvorana i komunikacionih ‘traka’.” – kaže žiri i dodaje:

“Vizuelna pojavnost objekta denotira nameru autora da novi sklop bude obeležen osobenim autorskim izrazom. Odnos sa terenom, okruženjem i karakter materijalizacije stvara utisak inovativne strukture zasnovane na savremenom sistemu vrednosti“ zaključuje se u obrazloženju.

Prva nagrada – eksterijer

Druga nagrada: Seme i jezgro

Druga novčana nagrada pripala je radu autorskog tima Baza iz Novog Sada u sastavu Miljana Zeković, Dragana Konstatinović, Slobodan Jović, Maja Momirov, Višnja Žugić, Bojan Stojković, Nebojša Jovin, Nina Čegar, Katarina Dojčev, Luka Radosavljević, Nemanja Jović i Suzana Mitrović.

Prema njihovom rešenju, kongresni centar čini prvi segment grupne forme objekata planiranih u primarnoj zoni Novog Trebinja.

Dominantan po programu, ovaj prvi član četvorodelne prostorne konstelacije (uz sportski centar, hotel visoke kategorije i objekat javne ustanove) jeste seme i jezgro zone koja će postati generator novog konteksta novog grada.

“Grupna forma navedenih objekata zamišljena je kao otvorena linearna matrica slobodnostojećih objekata u zelenilu, oblikovno snažnih geometrizovanih formi, koje među sobom ostvaruju povezanost na višestrukim ravnima.”

Svojom prostornom konstelacijom predstavljena formacija čuva integritet svakog objekta ponaosob, a sa druge strane uspostavlja novi sistem vrednosti veduta grada u povoju – simbola Novog Trebinja, objasnili su iz autorskog tima za Gradnju.

Druga nagrada

Svaki objekat je jasno prepoznatljiv u zoni interesovanja posetilaca i svi objekti su među sobom povezani šetnom stazom.

Formiranjem izvesnog južnog oboda razvojnog zahvata „dubrovačkog pravca“, novi objekti u određenom smislu štite novo naselje, preuzimajući ulogu masivnih čuvara grada.

“Ova semantička metamorfoza moguća je zahvaljujući dobro promišljenoj urbanističkoj poziciji kako primarne zone razvoja grada, tako i jednostavnom snažnom gestu oblikovanja i pozicioniranja novih objekata“ – objašnjavaju autori i dodaju:

“Svaki objekat je jasno prepoznatljiv u zoni interesovanja posetilaca i svi objekti su među sobom povezani šetnom stazom, koja u oblikovnom smislu predstavlja skulpturalni elementa novoizgrađenog pejzaža, dok funkcionalno omogućuje kontinualni komunikacijski tok svim grupama korisnika“.

Druga nagrada

Treća nagrada: Energetska transverzala

Treća novčana nagrada dodeljena je beogradskom timu u sastavu dr Ana Zorić, dr Aleksandra Đorđević, dr Aleksandra Milovanović, dr Miloš Kostić i dr Mladen Pešić.

Koncept ovog rada inspirisan je geografskim karakteristikama šire lokacije, koje spadaju u kategoriju kraškog pejzaža i koja se u velikoj meri preslikava i utiče i na morfološku strukturu grada Trebinja.

“Okosnicu razvoja kompozicije i programa čini energetska transverzala, koja istovremeno omogućava stvaranje jednoobraznosti izraza i pruža integrisan prostorni doživljaj koji oživljava pejzaž, a interaktivni elementi i instalacije u javnom prostoru zasnovani na obnovljivim izvorima energije doprinose dinamici prostora“, kažu iz autorskog tima.

Arhitektonske forme interpretirane su u razbijenoj kompoziciji elemenata, ostavljajući važnu ulogu terenu, koji kroz geometriju i sadržaje povezuje kompoziciju u celinu. Ideja oslobađanja partera u velikoj meri predstavlja interpretaciju nepotpunog rastakanja tla, sa ciljem da uzburka dinamiku aktivnosti na terenu.

Treća nagrada

Namera jeste da se zamišljena celina percipira kao sastavni deo postojećeg pejzaža – preuzeti pejzaž.

Kako objašnjavaju autori, dinamika javnih prostora partera postiže se i kroz smenu različitih materijalizacija površine, oblika zelenila i prisustva vodenih površina, koje direktno referišu na prepoznate kraške forme. Ističu da namera jeste da se zamišljena celina percipira kao sastavni deo postojećeg pejzaža – preuzeti pejzaž.

“Forma kongresnog centra inspirisana je pojedinačnim formama kraškog reljefa – kamenih oblika, stena i škarpi, što se u radu interpretira raslojavanjem vertikalnih i horizontalnih ravni, prodorima volumena, stepenovanjem oblika i oslobađanjem partera“ – naveli su iz tima koji je osvojio treću nagradu.

Treća nagrada

Galerija nagrađenih radova

Prva nagrada – eksterijer
Prva nagrada – eksterijer
Prva nagrada – foaje
Prva nagrada – foaje
Druga nagrada
Druga nagrada
Druga nagrada
Druga nagrada
Druga nagrada
Druga nagrada
Druga nagrada
Druga nagrada
Treća nagrada
Treća nagrada
Treća nagrada
Treća nagrada
Treća nagrada
Treća nagrada
Prva pohvala
Prva pohvala
Druga pohvala
Druga pohvala
Treća pohvala
Treća pohvala

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

5 komentara

  1. Danilo

    Sva resenja su sjajna, ziri je u ovoj situaciji bio zaista na slatkim mukama. Ne bi bilo greska dati prvu nagradu nijednom od nagradjenih resenja.

  2. Onaj sto sam te

    Mene zanima kako clanovima zirija nije glupo sto su drugu nagradu dodelili radu koji je generisan uz pomoc vestacke inteligencije koja je pritom ocigledno losa. Nisam ucesnik konkursa, ali me jako interesuje kako pre svega profesorima i dekanima uglednih fakulteta nije ispod casti da dodele nagradu radu koji je vrlo ocigledno generisan, pritom da napomenem da taj alat koji je koriscen nema mogucnost prevelike kontrole (a i alat je lako prepoznati u ovom slucaju), sto znaci da ucesnici su imali vrlo malo ako su uopste i imali intelektualnog imputa u projektu. Podrzavam upotrebu vestacke inteligencije u arhitekturi ali ovo nije nacin!

    1. dedovic

      Ne razumem zasto je sporno koristi AI alat? To je alat ako i svaki 3d program. Znate li vi koliko se laze u renderima koji izadju iz 3d programa? Puno.

      Ne postoji ni jedan AI trenutno koji moze da nacrta osnove. Deluje da su slike objekta ujednačene, ne odstupaju jedna od druge, osim u prirodnom okruzenju, sto i ne smeta, ono se ionako menja. Čestitke kolegama, po meni bolji projekat od prve nagrade.

      1. Onaj sto sam te

        Ako ste procitali moj komentar gore razumeli biste zasto je u ovom slucaju sporna upotreba AI alata. Ja ne znam samo kako vi vidite da su ujednacene sve fotografije sem sto je prikazan kruzni objekat. Problem sa AI alatom u ovom slucaju je upravo sto su sve cetiri fotografije totalno razlicite i sto upotrebom ovog alata nemate toliku kontrolu nad tim sta iz njega izlazi pa da moze da se koristi za projektovanje. U ovom slucaju su oni uzeli ai rendere koji su im se svideli i na osnovu toga projektovali osnove sto znaci da oni nisu imali nikakav projektantski input u projektu sem sto su razradjivali osnove. A za ovo drugo o ukusima se ne raspravlja, ali malo bi bilo komicno da hobit house bude kongresni centar u Trebinju mada to mozda i ima smisla uzimajuci u obzir ko je bio u ziriju 🙂

        1. dedovic

          Onaj sto sam te, zasto je sporno da AI ucestvuje u projektantskom imputu? Arhitekte su mozda srocile odgovarjuću naredbu, ili prompt sto se kaže. Grasshopper na primer, parametrijski program, daje prilično imputa u procesu projekta. Nekad nesto pogresno klikneknete, i puf, iskoci nesto prelepo, i vi ushiceno: vau, pa ja sam ovo isprojektovao. Hocu da kazem da je neophodno da postoji input, pa i za AI. Ako će se budućnost arhitekture svoditi na dobar opis projekta: treba mi kruzni kongresni centar u lepom zelenilu sa par ovcica…. pa nek bude. Lepse ispadne od prve nagrade. A za žiri se slažemo 🙂 …

Ostavite odgovor

Obavezna polja *