U napuštenoj industrijskoj zoni Amsterdama niklo je eko naselje koje je steklo svetsku slavu, Foto: Space & Metter
Izdvojeno, Svetski projekti, Zelena gradnja

Gradnja bez investitora: Ovako izgleda prvo samoodrživo plutajuće naselje u Evropi

Schoonschip je naselje od 30 plovećih kuća, koje je u potpunosti izgrađeno po principima cirkularne ekonomije. Ideju o njegovoj izgradnji pokrenula je jedna preduzetnica.

Sve je počelo 2008. godine, kada je grupa entuzijasta, predvođena Marjanom de Blok, došla na zamisao da sagradi prvo samoodrživo plutajuće naselje u napuštenom delu Amsterdama. Njihova želja je bila zajednička – da sebi i svojoj porodici reše stambeno pitanje. Ali, njihovu neobičnu ideju potrebno je bilo otelotvoriti u prostoru i praksi.

U cilju realizacije svojih ambiciozne ideje, grupa je angažovala Space & Metter. U pitanju je holandski biro koji je poznat po projektu De Ceuvel – revitalizaci zapuštene parcele u vibrantnu zajednicu umetnika. Rezultat njihove saradnje je projekat koji je doživeo svetsku slavu.

Međutim, put od ideje do realizacije bio je dugačak i težak. Pregovori sa gradom, projektovanje i izgradnja trajali više od deset godina. Bez obzira na brojne izazove, Schoonschip je nesvakidašnja priča o uspehu i istrajnosti, zadrugarstvu i o tome kako pojedinci mogu da sami sagrade svoju kuću iz snova.

Međutim, pioniri nisu ni slutili da će njihovo naselje postati svetski poznata senzacija.

Da li ste već pročitali?

Iako su polazni principi projektovanja bili isti, svaka kuća je oblikovno drugačija; Foto: Space & Metter

Od početka do kraja, ovo naselje sagrađeno je bez učešća privatnog investitora već udruživanjem zajednice.

Od početka do kraja, ovo ljupko naselje na vodi sagrađeno je bez učešća privatnog investitora. Radi se o spontanoj džentrifikaciji, gde pojedinci udružuju svoj kapital i resurse u finansiranja zajedničkog projekta. U ovom slučaju, u pitanju je izgradnja 30 plovećih kuća koje međusobno dele infrastruktura, ali i mnogo toga drugog.

Nakon deset godina planiranja, kanal u Severnom Amsterdamu (stara industrijska zona) postao je mesto gde složno živi 46 domaćinstva. Iako je više vlasnika angažovalo istog arhitektu i izvođača, rezultat saradnje je jedno dinamično susedstvo. Stari „kraj“ sada ima nove stanare.

Srodni članak:

Zadruga – planiranje i projektovanje je trajalo punih 10 godina; Foto: Space & Metter

Iako raznolika, ova grupa entuzijasta deli sličan stil života, stambene preferencije i snažnu ekološku svest.

Ovaj komšiluk uglavnom čine prijatelji i kolege Marjan de Blok – mlade preduzetnice i TV producenta. To su uglavnom pripadnici kreativne klase, koji se bave novim uslužnim delatnostima. Zajedničkim snagama ova grupa uspela je da sebi osmisli i realizuje idealni stambeni okvir.

U formi zadruge stvorena je mala, ali snažna zajednica od oko 144 članova različite starosne strukture. Iako raznolika, ova grupa entuzijasta deli sličan stil života, stambene preferencije i snažnu ekološku svest.

Kuće su veličine od 180 do čak 378 m2. Grupisane su se u klastere od po 6 stambenih jedinica, sa zajedničkim prostorom i pristupnim stazama. Tu je pristanište za čamce, kao i parking za bicikle.

Interesantan detalj je da u okviru naselja postoji više plovećih bašti za uzgoj povrća za ličnu upotrebu. Tu je i centar zajednice namenjen aktivnostima kao što su sastanci stanara, proslave, filmske večeri i slično.

Grupisanje kuća u klaster od po 6 jedinica; Foto: Space & Metter

Da li ste već pročitali?

Cirkularna ekonomija

Principi cirkularne ekonomije podstiču nove navike među potrošačima. Ulogu kupovine novih proizvoda preuzima iznajmljivanje ili reciklaža starih.

U tom smislu, stanovnici Schoonschipa ne koriste automobile sa unutrašnjim sagorevanjem, već zajednički raspolažu sa više električnih automobila. Osim toga, većina domaćinstva nije opremila svoje domove novim, već polovnim nameštanjem.

Vlasnici kuća zajedno koriste jedan električni čamac – što je u potpunosti u skladu sa protestantskom etikom štednje. Pored toga, kroz biološki i mehanički tretman sanitarna voda se reciklira i ponovo uvodi u sistem. U procesu njene prerade dobija se tehnička vode i biogas.

U procesu projektovanja i izvođenja, vodilo se računa o reciklaži i odabiru održivih građevinskih materijala. Iako su im budžeti bili ograničeni, korisnici su bili u obavezi da koriste vetrenu fasadu i prirodno drvo kao završni materijal.

Bio-kompozitni materijali kao što su trska, slama ili konoplja bili su preporučeni kao termo-izolacija.

Vlasnici kuća zajedno koriste jedan električni čamac a kuće su opremili polovnim nameštajem.

Da li ste već pročitali?

Solarni paneli i toplotne pumpe

Schoonschip naselje promoviše energetsku efikasnost zgrada. Kako se nalazi na obali kanala, upravljanje komunalnim i sanitarnim otpadom, kao i ugradnja solarnih panela i toplotnih pumpi bili su veliki izazovi projektovanje, izvođenja i održavanja.

Osim toga, propisano je ta sve kuće imaju zeleni krov koji pokriva najmanje trećinu površine. Kuće su tako postavljene i projektovane da maksimalno koriste prirodno osvetljenje i sunčavu toplotu.

Naselje proizvodi sopstvenu električnu energiju sa 500 solarnih panela i 30 toplotnih pumpi. Pomoću velikih baterija koje se nalaze u podrumu kuća električna energija se skladišti. Višak energije koje se proizvede se primenom pemetnog sistema prodaje komšijama ili uvodi u centralnu gradsku distributivnu mrežu.

U cilju optimizacije potrošnje, otišlo se korak dalje. Naselje koristi prednosti mobilne aplikacije i veštačke energije, a kako bi se potrošnja svede na neophodni minimum. U realnom vremenu, moguće je pratiti potrošnju svake stambene jedinice, ali i susedstva u celini.

Arhitektura i tehnologija u službi aktivne svakodnevnice; Foto: Space & Metter

Da li ste već pročitali?

Montažne kuće na vodi

Plutajuću kuću možete okrenuti, pomeriti ili odneti sa sobom. Fleksibilnost i mobilnost gradnje na vodi neuporedivo su veće u poređenju sa gradnjom na tvrdom tlu“ – kaže Sascha Glasl, arhitekta i jedan od stanovnika Schoonschip naselja.

Stručnjaci iz Holandije navode da je „gradnja“ na vodi ekonomski pristupačna. Oni navode na pripremni i zemljani radovi nisu potrebni, dok je održavanje infrastrukture i popravka istih daleko jednostavnija.

Kako bi izgradnja kuća bila cenovno pristupačna, arhitekte su odlučile za proces prefabrikovane, modularne i montažne gradnje. Naime, kuće su se pravile i sklapale u kontrolisanim, radioničkim uslovima. To je omogućilo visoku preciznost, ali i kratak rok izrade.

Nakon završetka, kuće su iz radionice brodom prevezene do tačke konačnog odredišta, a potom su priključene na zajedničku infrastrukturnu mrežu. Svaka kuća „plovi“ na betonskoj kutiju u kojoj se nalazi podrum.

Sve kuće u sklopu naselja su sagrađene u radnionic; Foto: Space & Metter

Veliki potencijal eko-naselja

Principi ESG (environmental, social & governance) postaju urgentni. Njihova primena u građevinskom sektoru veliki je izazov sa kojim se arhitekte susreću širom Evrope. Projekti kao što su Schoonschip slikovito nam pokazuju šta održivost u sferi arhitekture i građevinarstva zapravo jeste. Sinergija ESG principa je posebno važna.

U maloj razmeri, Schoonschip sabira nova rešenja nekih od najvećih izazova održivog razvoja. Naselje nudi decentralizaciju i samostalnost stambenih jedinica u odnosu na komunalnu infrastrukturu. Ono proizvodi višak električne energije, a sagrađeno je primenom održivih građevinskih materijala. Pre svega, reč je o maloj i složnoj zajednici korisnika koji su ujedinili svoje interese.

Sasvim je jasno zašto je ovo naselje u svetskim razmerama postalo ugledni primer cirkularne ekonomije – ideal kojem mnogi teže. Eko-naselja veliki su potencijal domaće privrede. Nadamo se da će ovakvih naselja i održivih zajednica biti i u Srbiji.

Faktografija:

  • naziv: Schoonschip
  • mesto: Severni Amsterdam
  • klijent: grupa građana
  • autor: Space & Metter
  • godina projektovanja: 2008-2018.
  • godina izgradnje: 2018-2020.
  • fotografija: Willem Sieburgh, Isabel Nabuurs, Alan Jensen i Hustle Creatives

Izdvojili smo za vas:

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

2 komentara

  1. Naitico

    Iako Samoodrživo ovakvo naselje je i dalje ekopoški neprihvatljivo. Kako? Pa dovoljno se provozati Savom , vodom ili obalom i odgovor se sam nameće : S vode se be vidi obala ,već objekti , a isti je “pogled” i sa obale . Dalje , zbijeni , nepokretni objekti isporavaju prirodni tok ili cirkulaciju vode , čime se uz obalu gomila smeće ili se voda zabari .
    Konačno , to su nepokretni objekti. Na istom prostoru , može se usidriti gotovo dvostruko veći broj npr. plovila , koja leti izadju na vodu i oslobode obalu, a zimi se izvlače u zimovnike .
    Ovakva naselja imaju smisla samo tamo gde je obala recimo, muljevita , netraktivna . Ali , i takvu obalu je najbolje vratiti u prirodno stanje !
    Konačno , iako deluje atraktivno život na vodi nije nimalo udoban. Pre svega , zbog stalno prisutne vlage .

    1. Dragan Marković

      Ovako ekološki samoodrživo naselje moguće je graditi i na kopnu (ne samo na kanalu).

      Ono što je meni privlačno jeste udruživanje kapitala radi realizacije projekta.

      Na primer, 10-15 ljudi u Novom Sadu može da udruži kapital, a ne da zgradu kupe od investitora za skoro 2x veće pare. Međutim, srbi su malo manje složni od holanđana – pa im to malo teže ide…

Ostavite odgovor

Obavezna polja *