Prvonagrađeno rešenje konkursa koje potpisuje Branislav Ilić
Domaći projekti, Izdvojeno

Urbane promene u Sokobanji koje će oživeti priobalje reke Moravice

Posmatrajući ovaj projekat možemo zaključiti da reka Moravica neće nikada biti velika kao reka Sava, ali Sokobanja svakako jednog dana može dobiti savremeni waterfront.

Iako je vest nešto kasnije pristigla do nas, sa velikim interesovanjem smo ispratili jedno zanimljivo dešavanje u unutrašnjosti Srbije, a nedavno smo dobili i kompletne informacije koje možemo predstaviti publici.

Naime, letos je u Sokobanji završen arhitektonsko-urbanistički konkurs, raspisan od strane Opštine Sokobanja, kada su proglašeni dobitnici nagrada. Ova vest je od posebne važnosti ponajviše zato što su raspisivanja javnih konkursa krajnje retka pojava izvan većih urbanih sredina, kao što su Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac ili Subotica. To znači da za mnoge građevinske poduhvate većina opština i ne raspisuje idejne arhitektonsko-urbanističke konkurse, već isključivo izvođačke tendere, za idejna rešenja koja obično dostavi lokalni arhitekta ili projektni biro. U ovom slučaju, lokalna samouprava je pokazala svu zrelost i profesionalnost u upravljanju resursima i projektima, što je rezultovalo jednim odličnim pobedničkim rešenjem. Predmet konkursa bilo je uređenje priobalja reke Moravice, sa površinom od oko 57 hektara, koje je trenutno neiskorišćeno ili napadnuto divljom gradnjom.

Prvonagrađeni rad daje predlog u kom pravcu se može dalje razvijati Sokobanja, imajući u vidu njenu bogatu prošlost i sadašnji potencijal.

Zanimljivo, prva dva mesta na konkursu osvojili su timovi iz Beograda, što znači da je konkurs svojim sadržajem zainteresovao učesnike izvan lokalne sredine. Drugo mesto osvojio je tim na čelu sa profesorima arhitektama Miroslavom Petrović Balubdžić i Mihajlom Timotijevićem, dok je prvo mesto osvojio tim sa šifrom Vizija 2030 Emilijan Josimović, na čelu sa arhitektom Bratislavom Ilićem.

Dispozicija rešenja priobalja reke Moravica u Sokobanji

Omaž prvom našem urbanisti

Arhitekta Ilić već više od dve decenije živi i radi u Beogradu, ali je poreklom iz Sokobanje, pa za njega ova nagrada ima posebnu draž jer je pružio vredan doprinos svom rodnog gradu. Za potrebe rada na ovom konkursu Bratislav je okupio tim arhitekata, pre svega svojih prijatelja, koji trenutno posluju na tri kontinenta – Srbiji, Švajcarskoj, Norveškoj, Americi i Kini, na poslovima koji su honorarisani s daleko većim sredstvima nego što je nagrada ovog konkursa, pa motiv učešća nije bio materijalne već čisto stručno-altruističke prirode.

Zanimljiva je i šifra pod kojom je rad prispeo na žiriranje jer nosi ime našeg proslavljenog inženjera Emilijana Josimovića. On je pre svega u javnosti poznat jer je daleke 1867. godine, izradio prvi urbanistički projekat za grad Beograd (Plan varoši u šancu), a nakon ovog posla, radio na projektima širom Kneževine/Kraljevine Srbije, pa i u Sokobanji, gde je okončao svoj život tri decenije kasnije. U tom smislu, dato je urbanističko rešenje, kao omaž prvom urbanisti.

Vizionarsko rešenje koje crpi ideje ne toliko iz domaće koliko iz internacionalne scene

Rešenje predstavlja viziju samog tima kako bi sokobanjsko priobalje moglo da izgleda do 2030. godine.

Prvonagrađeni rad daje predlog u kom pravcu se može dalje razvijati Sokobanja, imajući u vidu njenu bogatu prošlost i sadašnji potencijal. Činjenica da su Kopaonik i Zlatibor postali turistički centri tek pre nešto više od tri decenije, a da su posetioci turistički u Sokobanju dolazili još pre 150 godina, dosta govori u prilog ove varoši sa kulturnom tradicijom. Takođe, ubrzani razvoj banjskog turizma ide na ruku, pa su ovakva i slična razmatranja i okvirna planiranja u suštini neophodna.

Prvonagrađeno rešenje konkursa koje potpisuje Branislav Ilić
Prvonagrađeno rešenje konkursa koje potpisuje Branislav Ilić

Vizionarski pristup

Rešenje predstavlja viziju samog tima kako bi sokobanjsko priobalje moglo da izgleda do 2030. godine. Ova brojka nam se čini pomalo futuristički i nedostižno, ali zaboravljamo da je to nešto više od jedne decenije, što je u urbanističkom planiranju i projektovanju veoma mali vremenski period. S druge strane, kada se pogledaju slike detalja određenih urbanističkih segmenata, mnogi će pomisliti da je rešenje isuviše futuristički i možda preambiciozno rešeno, ali odgovor na ove nedoumice je vrlo jednostavan.

Arhitekte/urbanisti imaju zadatak da projektuju sve ono što će biti izvedeno u bližoj ili daljoj budućnost, pa iz tih razloga oni problemu pristupaju vizionarski s primenom arhitekture koja se po svojim tehničkim i estetskim kvalitetima nalazi na nekom stepenu iznad aktuelne. Doduše, u ovom slučaju su autori razmišljali na jednom svetskom nivou, to jest, polazište njihovih ideja nije toliko bila domaća već internacionalna scena.

Naravno, ovo je za sada samo predlog, to jest, idejno rešenje, a ako se za poduhvat preuređenja priobalja Moravice dobiju sredstva, odnosno, ako se pojave privatni investitori, najmanji problem je projektovati detaljno zasebne objekte/segmente i uskladiti ih sa potrebama i mogućnostima investitora. Ništa nije nemoguće, a ulogu vizionara bi s arhitektama morali da podele i čelnici opština u Srbiji, od kojih pre svega zavisi u kom pravcu bi njihovi gradovi i varoši mogli da se razvijaju.

Savremeni urbani sadržaj nije ekskluzivan niti rezervisan samo za Beograd ili druge veće gradove.

Bratislav Ilić je dao svoje objašnjenje, po kojem savremeni urbani sadržaj nije ekskluzivan niti rezervisan samo za Beograd ili druge veće gradove. Tu se pre svega misli na pešačke zone, bicikističke staze, savremene trgove i pjacete, ali i kulturni sadržaj poput Gradskog muzeja ili Gradske Galerije, koje u većini gradova postoje i danas, ali na jednom veoma skromnom nivou. Tu je i sportski sadržaj, kojem se u poslednje vreme sve više pridaje pažnja. Akcenat je posebno stavljen na ugostiteljske objekte, od elitnih restorana i hotela do zatvorenih kompleska apartmanskog tipa. U projektovanju svakog od segmenata vodilo se računa o stepenu izgrađenosti, to jest, spratovnosti svih objekata, kao i o njihovoj raznolikosti, koja odgovara različitim ukusima samih gostiju.

Sokobanja waterfront

Sveobuhvatna ideja je izgradnja novog gradskog jezgra, koje će svojim bogatim sadržajem privući dvostruko ili čak trostruko više turista nego što ovih godina poseti Sokobanju. Posmatrajući ovaj projekat možemo zaključiti da reka Moravica neće nikada biti velika kao reka Sava, ali Sokobanja svakako jednog dana može dobiti savremeni waterfront.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *