Zadar kao primer za Sremsku Mitrovicu: Zašto izbegavamo staklene ulice i trgove?
Delimično popločavanje trgova ili ulica nesalomivim staklom idealno je rešenje za zaštitu istorijskih slojeva u urbanim sredinama poput nekadašnjeg Sirmiuma.
Priča je stara koliko i arheologija: naime, gradovi su počesto građeni na temeljima starijih gradova, budući da imaju dugu istoriju. Počesto je tokom istorije došlo do sedimentacije, odnosno do nanošenja slojeva zemlje na stare građevine, a na novim slojevima, koji su nekada i po nekoliko metara, a nekada i svega pola metra viši, građeni su novi gradovi: ulice i trgovi.
I, onda dolazi do „raskopavanja“ trgova i ulica, radi popločavanja, uvođenja infrastrukturnih pobošljanja (proširenje kanalizacione, vodovodne, gasovodne, električne, internetske veze – spisak se stalno proširuje) i… nađe se nešto spektakularno i neočekivano, iz starog perioda i od velike važnosti. I onda se o tome naveliko piše, a u Srbiji, to se prosto zatrpa. Ili se konzervira pa zatrpa. A ne mora biti tako.
Još od istog autora:
- Balkansko arhitektonsko nasleđe i kako se prema njemu odnosi Srbija
- Od Kur Salona do doktorskih vila: Biseri autohtone srpske banjske arhitekture
Ili pravilna konzervacija ili zatrpavanje
Danas su prolaznici u Sremskoj Mitrovici bili iznenađeni činjenicom da se jedno zapušteno nalazište (prvobitno gradilište), gde je locirana gotička crkva iz ugarskog vremena, i vremenom prosto ostavljena zubu vremena i klimatskim hirovima i zagrađena ogradom, počela da se… zatrpava peskom, a zidine se konzerviraju plastičnim navlakama.
Da li će tu biti plato, popločan, kao da ničega ispod nema, ili će čak i neka druga stvar nići – svi nagađaju. Petar Milošević je, kao vodeći arheolog-istraživač Sirmiuma, svojevremeno molio da se iskopine ove rimske prestonice ili pravilno konzerviraju (Vizitorskim centrom Carska palata delimično je ovo urađeno), ili zatrpaju.
![](https://www.gradnja.rs/wp-content/uploads/2023/07/02-mitrovica-782x380.jpg)
Rešenje koje bi svakog zadovoljilo jeste da delimično trg ili ulica bude popločan nesalomljivim staklom.
Mnoge iskopine, kao što je Hipodrom, nikako da dobiju pravilnu zaštitu ili prikaz, a to se desilo i u Beogradu, na Trgu republike, gde je otkrivena ni manje ni više nego jedna od kapija Beograda – Stambol kapija. I ona je – ma kako „zloglasna“ bila – zaslužila bolju sudbinu nego da bude zakopana pod behaton.
A rešenje koje bi svakog zadovoljilo, i koje se primenjuje u ovakvim situacijama, jeste da delimično trg ili ulica bude popločan nesalomljivim staklom, uz mogućnost da, ako je dovoljno dubok sledeći nivo, bude omogućen silazak turistima i poseta u vidu štenje među artefaktima ili zidinama lokaliteta.
Ukoliko nije, omogućen je pogled i na sadašnje popločavanje – recimo, u gradu Side u Turskoj – srednjovekovnim kamenom (ili novovekovnim verzijama), i kroz staklo, na mozaike ili staro popločavanje. U Sideu, na primer, noću stakleni pločnici bivaju osvetljeni na sjajan način dajući mističnu atmosferu.
Povezani članci:
![](https://www.gradnja.rs/wp-content/uploads/2023/07/01-Side-774x516.jpg)
Kako su to rešili Zadrani
Jedan drugi primer dolazi nam takođe sa Sredozemlja, ali iz bivše nam države, iz Zadra. Tako je u ovom gradu u severnoj Dalmaciji jedan deo trga Petra Zoranića urađen na taj način prilikom rekonstrukcije iz 2013. godine, koju su uradili arhitekti iz studija Kostrenčić-Krebel, te se ispod renesansnog trga da videti i stariji nivo.
Naime, Trg Petra Zoranića bio je u ruševnom stanju nakon 1990-ih kada je oštećen u nekim od bombardovanja u jugoslovenskim ratovima. Početkom ovog veka, kada se radilo na poboljšanju podzemne infrastrukture, pronađene su neke veoma značajne ruševine.
![](https://www.gradnja.rs/wp-content/uploads/2023/07/zadar-staklo.jpg)
Najistaknutija je osmougaona osnova jedne od kula koja je nekada stajala uz kapiju u rimskom zidu.
Najistaknutija, u samom centru trga i samo metar i po ispod današnjeg popločanja, je osmougaona osnova jedne od kula koja je nekada stajala uz kapiju u rimskom zidu.
Pet metara severno od ovoga nalazi se podnožje rimskog luka, a pet metara istočno su ostaci kapije u srednjovekovnom zidu.
Danas je sve to harmonično uklopljeno u prozirni deo trga ispod koga se vidi onaj stariji, rimski. Dakle, moguće je „ubiti dve muve jednim udarcem”.
![](https://www.gradnja.rs/wp-content/uploads/2023/07/05-zadar-782x445.jpg)
Ideje su tu, treba ih primeniti
Zašto se kod nas ovo sjajno rešenje izbegava i u istorijski bogatim urbanim jezgrima, ostaje misterija, ali dobrih praksi iz okruženja ima napretek.
Čak je i nekadašnji zamenik gradonačelnika obećavao ovo rešenje za Virtenberšku, odnosno Stambol kapiju, sa sve pločom koja opisuje, ali nismo je dočekali. A mogli smo. Ideje su tu. Samo ih treba primeniti.